jubilej-2

Dani bošnjacke kulture u Luksemburgu Drugog dana festivala promovisana je i Antologija Montenegrina, koju je za štampu priredio Dino Burdžo vić. Na skoro 550 strana, prvi put u istoriji crnogorske književnosti objavljena je knjiga koja okuplja najznačajnije pjesnike i prozaiste kojima je odavno mjesto boravka van crnogorskih granica. Ova je knjiga od državnog značaja jer pisce, koji su hiljadama kilometara daleko od domovine i isto toliko godinama odvojeni od kulturnih dešavanja u matici, na transparentan način vraća u crnogorski kulturni život i milje i time ga još više oplemenjuje. U nizu promocija predstavljena je i monografija „Hadžibulići kroz istoriju“. I ovog puta svojom poezijom i prozom predstavili su se autori koji žive i stvaraju u Luksemburgu. Gost im je bila Melida Travančić, magistar književnih nauka i autorka više knjiga poezije, koja je doputovala iz Tešnja (BiH). Pored brojnih sjećanja na kulturne radnike Bihora i njihovo stvaralaštvo, ove godine je upriličeno i sjećanje na najznačajniju političku figuru u istoriji Sandžaka – Rifata Burdžovića Trša. Na skupu posvećenom ovom istaknutom Bjelopoljcu, koji je moderirao Hamdija Ratoder, govorili su prof. dr Redžep Škrijelj, književnik Saladin - Dino Burdžović i novinar i publicista Almir Mehonić. Govornici su istakli značaj lika i djela Rifata Burdžovića Trša i potrebu na vraćanje vrijednostima koje je on za svog kratkog, ali bogatog života baštinio i promovisao. Almir Mehonic je naglasio, izmedu ostalog, da je velicina Burdžovića u tome što je svojom pojavom prevazišao i narod i prostor kojem je pripadao i sa kojeg je dolazio. “On je postao globalno značajna figura cijelog jednog pokreta i sa te pozicije Rifat je, kao rijetko ko u našoj istoriji, ostao privržen borbi za ravnopravnost, kako svoga naroda, tako i regije odakle je ponikao. Rifat je bio zastupnik Sandžaka i svoga naroda na najbitnijim mjestima i organima KP. On je bio zastupnik Sandžaka i Bošnjaka u Beogradu i Komunističkoj patriji mnogo više nego li je bio zastupnik KP i Beograda u Sandžaku (...) Zato je govor o Burdžoviću govor o jednoj markantnoj pojavi, o jednoj ideji i viziji, ali i tragičnom kraju kako ličnosti, tako i ideje koju je ta ličnost nosila i propagirala. Jer svako ozbiljno istraživanje života i djela Rifata Burdžovića i istorije NOB-a u Sandžaku i ZAVNOS-a ne može zaobici zaključak da bi danas ovaj prostor bio sasvim drugačije i uređen i razvijen i riješen da je Rifat doživio kraj Drugog svjetskog rata i ustavna rješenja nove federalne države. Nažalost, ubistvom Burdžovića čitav jedan prostor i čitav jedan narod izgubio je reprezentativnog prestavnika velikog kalibra, bez kojeg se značajne odluke ne bi mogle donositi iza zatvorenih vrata beogradskih kabineta i spuštati po direktivi preko podobnih na Rifatov zavičaj i Rifatov narod (...) Sa ove vremenske distance možemo ustvrditi da angažovanjem i mudrošcu Rifat Burdžović uspijeva da reaktivira ideju Sandžaka u Komunističkom pokretu i naglasi njegov značaj, položaj i posebnost za prostor Jugoslavije. Značaj ovoga je utoliko veći imajući u vidu da se o položaju i statusu sandžackog prostora prije Rifata bavila zvanično i pisano još jedino bošnjačka inteligencija davne 1917. godine u Sjenici, donošenjem poznate Sjeničke rezolucije. Na tekovinama, zalaganjima i idejama Rifata Burdžovića, slobodno možemo ustvrditi, nastaje kasnije, 1943. i ZAVNOS (...) Rifat je shvatio da je ideja Sandžaka jedino moguća i realna kao nadnacionalna ili svenacionalna ideja svih koji žive na tom prostoru. On je na toj ideji uspio da pridobije i Srbe i Crnogorce i to je najveći domet Burdžovićevog lika i djela. U toj činjenici leži i odgovor na pitanje o razlozima zašto se u vremenu ZAVNOS-a i Drugog svjetskog rata najviše otišlo i promaklo u sandžackom statusnom smislu. Zbog toga je život i djelo Rifata Burdžovića Trša vodilja budućim generacijama koje će se društveno, kulturn o pa i politički baviti pitanjem Sandžaka”, istakao je Mehonić. Na kraju programa promovisana je knjiga Rifata Rastodera „Hronika zločina 1991-2001“. Riječ je o svojevrsnom spomeniku žrtvama, ali i velikoj retrospektivi burnih istorijskih dogadaja na razmeđu vjekova, velikom i potresnom svjedočanstvu o fenomenu zločina, koji potiru čak i čovjeka kao ljudsko biće. Knjigu je, pored autora, promovisao književnik Safet Hadrović Vrbički. Moderator promocije bio je Remzija Hajdarpašić. Potresna svjedočanstva iz knjige čitali su Mirsad Rastoder i Selva Ramčilović – Šabotić. Autor je podsjetio da je devedesetih započeo zapisivanje svakodnevlja i prikupljanje dokumentacije u trenucima nemoći i čiste potrebe da, makar sebi, pomogne u razumijevanju i podnošenju zaumlja koje je iz dana u dan, prijetilo potopom svega što je ljudsko i civilizacijsko. Zaslužni članovi i prijatelji Udruženja - Ahmet Škrijelj Plavi, Bajra Kijamet, Sanela Halilović, Mensur Šabotć, Sabrija Ramdedović, Rafet Kajević, Safet Hadrović, Isah Agović, Ismail Frljuškić, Zeid Šahman i Izet Jasavić dobili su priznanja za, kako je rečeno, nesebičan doprinos u razvoju kluba “Bihor”, nesebično se boreći za afirmaciju Udruženja. Vrijedne domaćice, supruge članova ZK „Bihor“, pripremile su razna jela, pa je drugog dana manifes tacije organizovan zajednički ručak za goste i članove Udruženja. ZK "BIHOR" - TIM KOJI POBJEÐUJE Jedan broj članova udruženja ZK „Bihor“ ovo udruženje smatra svojom drugom kućom. Zato su uvijek tu kada zatreba organizovati razne manifestacije. Bez njihovog bezrezervnog zalaganja uspjesi manifestacija i funkcionisanje kluba bi bili pod znakom pitanja. I da se ne zaboravi: Sve je na volonterskoj osnovi, svjesni znacaja okupljanja i manifestacija, svjesni svrhe za koju se zalaže udruženje – spremni su u svako doba priskočiti. A ta vrsta osviješcenosti ohrabruje i kao vjetar u leda potpomaže da se ide naprijed. Tako su se ponijeli i na ovoj manifestaciji. Uspjeh je evidentan! IDEMO DALJE! - TAJ MOTO SE ODAVNO ODOMAĆIO MEÐU ČLANOVIMA I UPRAVOM ZK „BIHOR“

Strana 1